Kreativne radionice za djecu s teškoćama u razvoju

Djeca koja imaju poteškoća s govorom, sluhom, vidom, intelektualnim razvojem, djeca koja imaju probleme mobilnosti, emocionalne poteškoće ili promjene u ponašanju, zdravstvene tegobe koje im onemogućavaju razvoj koji imaju sva druga djeca, nerijetko su isključenija iz zajednice, u većem riziku od siromaštva, a članovi obitelji takve djece značajno opterećeniji skrbi za svoje članove. Društvo je dugo vremena djecu s teškoćama trajno ili privremeno smještalo u institucije.

Republika Hrvatska, kao stranka Konvencije o pravima djeteta, uvrstila se među države koje su preuzele obvezu osiguranja i zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. Razvojna prava su primjerice: pravo na obrazovanje, pravo na igru, pravo na slobodno vrijeme, pravo na kulturne aktivnosti, pravo na informiranje, pravo na slobodu misli i izražavanja(vjere). Kako je navedeno u članku 23.(1) Države stranke priznaju da dijete s teškoćama u duševnom ili tjelesnom razvoju treba voditi ispunjen i pristojan život u uvjetima koji jamče dostojanstvo, jačaju djetetovo oslanjanje navlastite snage i olakšavaju njegovo djelatno sudjelovanje u zajednici. Članak31. pak navodi (1) Države stranke priznaju djetetu pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi, kao i na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu i umjetnostima. (2) Države stranke poštivat će i promicati pravo djeteta na puno sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom životu te će poticati ostvarenje primjerenih i jednakih uvjeta za provođenje kulturnih, umjetničkih, rekreativnih i slobodnih djelatnosti. Važno je istaknuti i stavak (2) članka 23. koji kaže: Države stranke priznaju djetetu s teškoćama u razvoju pravo na posebnu skrb te će, ovisno o raspoloživim sredstvima, poticati i osiguravati svakom takvom djetetu kao i onima koji suodgovorni za njegovu skrb, pružanje pomoći koju zatraže i koja je primjerena stanju djeteta i uvjetima u kojima žive njegovi roditelji ili drugi koji skrbe za njega.

U Hrvatskoj je započet proces transformacije i deinstitucionalizacije donošenjem Plana transformacije i deinstitucionalizacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljajaju djelatnost socijalne skrbi 2011.-2016. (2018.). Provedbu plana je potrebno ubrzati i pojačati posebno u djelu razvoja usluga koje pomažu prevenirati institucionalizaciju pružajući podršku korisniku u njegovoj obitelji. Povećanje broja, dostupnosti i kvalitete programa u zajednici uvjet je za privođenje procesa transformacije i deinstitucionalizacije kraju, odnosno mreža socijalnih usluga mora se izgraditi prije nego se ustanove koje pružaju institucionalnu skrb počnu zatvarati. Također, Plan deinstitucionalizacije, transformacije te prevencije institucionalizacije 2018.-2020. godine navodi važnost unaprjeđenja kvalitete, dostupnosti i usklađenosti izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i potrebu za razvojem podrške obitelji čime se podupire održiva briga o djeci izvan institucija, odnosno u obitelji i domu udomitelja.

Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ provodi trogodišnji projekt pod nazivom Kreativna podrška, sufinanciran sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Za djecu s teškoćama u razvoju na podruju intelektualnog, seznornog, motoričkog i tjelesnog funkcioniranja, koja su uslijed teškoća dovedena u rizik od socijalne isključenosti, marginalizacije, nejednakosti kao i u rizik od instituacionalizacije, Udruga organizira igraonice, kreativne radionice, individualne i grupne. Kroz projektne aktivnosti ojačavaju se djeca s teškočama u razvoju, razvija njihov puni potencijal, socijalne vještine, samostalnost, samopouzdanje te tako stvaraju realni uvjeti za deinstitucionalizaciju. Prije svega, radionicama i igraonicama djeca se dovode u položaj da zaista budu djeca, igraju se, istražuju i uživaju u društvu drugih, budu uključeni u zajednicu te da se za tu djecu smanji rizik od institucionalizacije.

#pomozimozajedno #kreativnapodrska

‍