Razgovor, razumijevanje i podrška: Temelj mentalnog zdravlja u našoj zajednici

U našoj Udruzi svaki dan susrećemo cijeli spektar emocija: strah, tugu, iscrpljenost, ali i nadu, zahvalnost i humor. Kod starijih, odraslih, volontera, a ponekad i djece, znaju se pojaviti i psihičke teškoće: anksioznost, nesanica, depresivna stanja, prilagodbeni stres.

Važno je reći jasno i bez zadrške: mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja. Nije “slabost karaktera”, nije nešto što treba skrivati - to je područje o kojem se može i treba brinuti svaki dan, baš kao i o krvnom tlaku ili prehrani.

Što svatko može učiniti - male, ali učinkovite navike

San i ritam dana: redovit odlazak na spavanje i dovoljno sna stabiliziraju raspoloženje i koncentraciju.

Tijelo u pokretu: kratka šetnja ili istezanje već smanjuju napetost; ne trebaju vam posebni uvjeti.

Hrana koja hrani i glavu: uravnoteženi obroci pomažu i tijelu i psihi.

Priroda i svjež zrak: boravak vani spušta razinu stresa i popravlja raspoloženje.

Manje alkohola i štetnih tvari: kratkoročno “olakšaju”, dugoročno pogoršavaju stanje.

Što pomaže u stresu

Svjesna prisutnost: trebamo stati, udahnuti i primijetiti trenutak u kojem jesmo - bez žurbe, bez potrebe da sve odmah riješimo. To je mala, ali važna vježba koja pomaže da se tijelo i um smire, a stres smanji. Vježbe svjesne prisutnosti - nekoliko sporih udaha/izdaha “udaljuju” tijelo od alarma.

Samilosnost prema sebi: umjesto samokritike, govorite sebi kako biste govorili prijatelju: to smanjuje pritisak i krivnju.

Ljudi liječe ljude

Oslonite se na odnose: razgovor s bližnjima je zaštitni faktor; usamljenost je rizik.

Pomozite nekome: volontiranje i mali činovi dobrote podižu osjećaj smisla i povezanosti.

Učite i postavljajte realne ciljeve: nova vještina i mali, dostižni koraci vraćaju doživljaj kontrole.

Kada je vrijeme potražiti stručnu pomoć?

Ako tuga, strah, nesanica, povlačenje od ljudi ili gubitak energije traju duže i remete svakodnevicu, vrijeme je za razgovor sa stručnjakom. Traženje pomoći nije znak slabosti, nego odgovornosti prema sebi i obitelji. Obratite se liječniku, psihologu ili psihijatru; postoje provjerene metode koje pomažu.

Mentalno zdravlje nije i ne smije biti sporedna tema. U svim našim programima, od smještaja i praktične pomoći do radionica, duhovnih susreta i šetnji, ugrađujemo elemente psihosocijalne podrške: individualni i grupni razgovori (za oboljele, članove obitelji, volontere i starije osobe), kratke vježbe opuštanja i tehnike suočavanja, edukacije o snu, stresu, komunikaciji i digitalnoj sigurnosti (važno kad ste daleko od doma), po potrebi usmjeravanje prema specijalistima i službama u lokalnoj zajednici.

Cilj je jednostavan: smanjiti opterećenje, povećati osjećaj sigurnosti i vraćati komadiće normalnog života, i u danima pregleda, terapija i neizvjesnosti.

Ako vam je teško, niste sami. Javiti se za pomoć hrabar je i zdrav korak. A ako imate snage danas napraviti samo jednu sitnicu: prošetajte, nazovite nekoga tko vam je drag, pojedite obrok u miru i na vrijeme se naspavajte. Male stvari, uporno ponavljane, rade veliku razliku.

Za razgovor i uključivanje u naše programe obratite se timu Humanitarne udruge fra Mladen Hrkać. Briga o mentalnom zdravlju je svakodnevni posao svakog čovjeka - i tu smo da ga dijelimo s vama.

Priredila: Vlatka Šimunović, psihologinja Humanitarne udruge fra Mladen Hrkać

_____________________________

Budi dio ove priče

Ne morate čekati savršen trenutak da napravite nešto lijepo. Već danas možete pomoći.

Ako imate ideju – pokrenite ju. Ako ne znate kako, javite nam se, uvijek smo tu da pomognemo.
Ako želite volontirati – pridružite nam se. Svaki osmijeh, svaki zagrljaj, svaka podrška nekome znači sve.
Ako želite pomoći – donirajte. U samo par klikova možete postati donator s trajnim nalogom i podržati ljude kojima je pomoć najpotrebnija.

Svaka donacija, bez obzira na iznos, približava nas cilju - domu punom topline, podrške i dostojanstva za one kojima je najpotrebniji.
Budi uz nas i naše korisnike iz mjeseca u mjesec. Postani stalni podupiratelj, jer kada si daleko od doma, najviše znači znati da nisi sam.