Kako zadržati kvalitetu života nakon stresnih događaja?
Pandemija korona virusa i nedavni niz potresa, vrlo su stresni događaji koji su mnogima u Hrvatskoj znatno poremetili uobičajenu svakodnevicu, uzrokovali ograničavanje uvriježenih osobnih i društvenih sloboda i aktivnosti te u većoj ili manjoj mjeri izmijenili dnevne rutine pojedinaca. Kako se nositi s doživljenim stresnim situacijama i kako zadržati kvalitetu života u okolnostima izvan naše kontrole?
Utorak poslijepodne. Zvoni mobitel, a na ekranu se ispisao nadimak i u prvi tren me razveselio poznati glas: „Halo, kako si?“, uobičajeno započinje razgovor, no već u početku čujem drhtavi glas
mog prijatelja i iz svog iskustva kao radni terapeut naslućujem da nešto nije u redu:
„Hvala na pitanju, dobro sam, a kako si ti? Zvučiš mi kao dasi izvan sebe?“
I kao da je jedva čekao da ga to upitam, odmah se otvorio: „Tresem se, strah me. Ne znam što da
radim. Ova situacija nije normalna“.
Požalio se kako već noćima ne spava mirno, da su mu dani ispunjeni strepnjom i strahom, stalno se preznojava od tjeskobe i drhti, što se čulo i u glasu. Muči ga lupanje srca, osjeća se izgubljeno, lošije jede i smanjio mu se apetit, ništa mu ne ide od ruke i gubi volju za svakodnevnim aktivnostima u kojima je ranije uživao. Cijela godina bila mu je stresna zbog pandemije i potresa.
Ako ste se u ovom opisu prepoznali, znajte da niste jedini koji imaju slične poteškoće i tegobe uzrokovane stresnim događajima. Svatko od nas treba biti svjestan da se u životu događaju promjene i neočekivane situacije koje mogu poremetiti našu rutinu i kvalitetu života.
Vraćanje u rutinu emocionalno nas vraća u vrijeme prije stresnog događaja, poput potresa, kojeg proživljavaju i ljudi oko i pored nasna sličan ili gotovo isti način i s kojima možemo suosjećati i olakšati nastalu nelagodu. Razvijanje empatije s ljudima koji prolaze isto što i mi, važan je korak kako bismo uvidjeli da nismo sami i da netko drugi ima slične osjećaje i da im je također narušena kvaliteta života.
Sve navedene poteškoće koje nam otežavaju sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima utječu i na zdravlje i blagostanje, i onemogućuju nam stjecanje vještina, povezivanje s drugima i pronalaženje smisla svog postojanja koje si zadaje svaki pojedinac kroz ciljeve koje želi ostvariti u određenom vremenu. Bez svrsishodnih aktivnosti koje imaju smisao i značenje za pojedinca, dolazi do narušavanja zdravlja, nezadovoljstva i slabije kvalitete života. Dugoročni ciljevi su teze, a kratkoročni ciljevi su vrlo
jednostavni i lako ostvarivi, stoga sam upitala svog uznemirenog prijatelja što namjerava učiniti i koji mu je prvi i najvažniji cilj:
-„Želim vratiti kontrolu u svoj život!“, odgovorio je.
„Slušaj, prvo se moraš malo opustiti.“, rekla sam mu. „Ako si stalno napet i u iščekivanju nečeg lošeg što bi se moglo eventualno dogoditi, lako se može dogoditi da ne primijetiš i lijepe stvari koje se možda i ovog trena zbivaju i u kojima bi mogao uživati. Kad se nađemo u okolnostima izvan naše kontrole, osjećamo potrebu za sigurnošću i potrebu za kontrolom svoje okoline. Čak i kad ti se čini da je trenutna situacija vrlo uznemirujuća, nemoj gubiti nadu za bolje sutra. Svima nam je potrebno da se nadamo jer se tako možemo zaštititi od neugodnih osjećaja“.
-„Ali kako da se opustim nakon svega?“, upitao me „Zadrži rutinu i pokušaj nastaviti obavljati najbolje što možeš sve obaveze koje si imao i ranije, jer ćeš jedino tako zadržati kvalitetu života i vratit ćeš polako i s vremenom sigurnost i kontrolu u svom
životu.“
Kao što sam savjetovala prijatelju, i vi se pokušajte opustiti, ako se već zbog pandemije i ne možete družiti s mnogo prijatelja, pokušajte otići u prirodu, šetati kroz šumu, voziti bicikl i baviti se rekreacijskim i okupacijskim aktivnostima. Posadite i njegujte neku lijepu i korisnu biljku, pogledajte zabavan film, pročitajte knjigu koju ste htjeli, ali niste stigli, poslušajte ugodnu glazbu i spavajte noću, jer je tijelu u stresnim situacijama svakako potreban odmor. I ne zaboravite, kvaliteta života ne odnosi se samo na tjelesnu, već i psihološku, emocionalnu, socijalnu i duhovnu dobrobit svakog pojedinca.
Tekst pripremila voditeljica Radne terapije u sklopu projekta REBRAND HR,
Tihana Beinaruch, bacc.occup.therap.